• Glavni
  • Politika
  • Većina kaže da vladina politika od recesije nije malo pomogla siromašnoj srednjoj klasi

Većina kaže da vladina politika od recesije nije malo pomogla siromašnoj srednjoj klasi

Izvještaj o anketi

Javnost oštro razlikuje oko toga koje su skupine profitirale - a koje nisu - od ekonomske politike koju je vlada uvela od početka recesije. Većina kaže da je velikim bankama, velikim korporacijama i bogatašima vladina politika u velikoj mjeri pomogla ili prilično.

Suprotno tome, 72% kaže da su općenito vladine politike od recesije donijele malo ili nimalo pomoći ljudima srednje klase, a gotovo isto toliko da su pružile malu ili nikakvu pomoć malim poduzećima (68%) i siromašnima (65%).

Banke, korporacije, bogati široko gledani kao profitirani od vladeTa su se mišljenja posljednjih godina malo promijenila i razlikuju se samo skromno u demografskim kategorijama i kategorijama dohotka. Postoje značajne partizanske razlike u tim pogledima, iako većina demokrata, republikanaca i neovisnih kaže da su vladine politike nakon početka recesije učinile malo ili nimalo za siromašne i srednju klasu.

Najnovije nacionalno istraživanje Istraživačkog centra Pew, provedeno od 18. do 22. veljače među 1.504 odraslih osoba, otkriva da su mišljenja o tome jesu li se različiti aspekti gospodarstva - poslovi, prihodi kućanstava i tržište dionica - oporavili od recesije puno pozitivnija od bili su prije dvije godine.

Više vidi Djelomični oporavak u situaciji na poslu, prihodi kućanstvaPotpuno 67% kaže da se situacija s poslom barem donekle oporavila od recesije, koja je za 20 bodova veća u odnosu na rujan 2013. Međutim, većina (60%) vidi samo djelomični oporavak na radnim mjestima: Samo 7% misli da je situacija s poslom u potpunosti oporavio od recesije. I gotovo trećina (32%) smatra da se situacija s poslom 'teško uopće oporavila'.

Slično tome, više misli da su se prihodi kućanstva oporavili nego prije dvije godine. No dok 51% kaže da je došlo do djelomičnog oporavka dohotka (u odnosu na 42% u rujnu 2013.), samo 4% kaže da su se u potpunosti oporavili. Otprilike četiri od deset 42% smatra da su se prihodi kućanstava jedva vratili iz recesije.



Manje je promjena od 2013. u pogledima na oporavak na burzi i nekretninama. 2013. godine većina je rekla da su se oba sektora potpuno ili djelomično oporavila, a to je i danas slučaj. Ali od tada je došlo do povećanja udjela od 10 bodova, rekavši da se tržište dionica 'potpuno' oporavilo od recesije (sada 31%, tada 21%).

Skromna promjena pogleda na recesijuNa pitanje o utjecaju recesije na njihove osobne financije, 29% kaže kako je recesija imala velik utjecaj na njihove financije i njihove su se financije uglavnom oporavile; otprilike toliko (30%) kaže da je to imalo velik utjecaj i na njihove financijeneoporavio. Četiri od deset kažu kako recesija nije imala velik utjecaj na njihove financije.

Dionica koja kaže da se njihove financije nisu oporavile od recesije blago je opala, s 36% u 2011. i 33% u 2013. na trenutno 30%. Oni s nižim obiteljskim prihodima posebno će vjerojatno reći da se još uvijek oporavljaju od recesije, šest godina nakon što je završila.

Mnogi Amerikanci s nižim prihodima osjećaju trajni utjecaj recesijeMeđu onima s obiteljskim prihodima manjim od 30.000 USD, 24% kaže da je recesija imala velik utjecaj i da su im se financije uglavnom oporavile, dok mnogi više (38%) kažu da je imala velik utjecaj, ali još se nisu oporavile. Samo 36% kaže da recesija nije imala velik utjecaj na njih.

Suprotno tome, ljudi s obiteljskim prihodima od 100.000 USD ili više bili su manje pogođeni recesijom; polovica (50%) kaže da recesija nije imala velik utjecaj na njihove financije, najveći postotak bilo koje kategorije dohotka. A među onima koji su pogođeni recesijom, mnogo više kaže kako su im se financije uglavnom oporavile (36%) nego što kažu da se još nisu oporavile (14%).

Ostali važni nalazi

Sumnje u sigurnost američkog ekonomskog sustavaEkonomski sustav i dalje se vidi u riziku.Većina Amerikanaca i dalje misli da je američki gospodarski sustav i dalje ranjiv na vrstu krize koja je devastirala gospodarstvo u jesen 2008. Trenutno 63% kaže da ekonomski sustav danas nije sigurniji nego prije financijske krize 2008. godine, dok samo oko trećina Amerikanaca (34%) kaže da je sigurnije. Ti su stavovi gotovo nepromijenjeni u odnosu na prije dvije godine.

Pogledi na nacionalnu ekonomiju malo oslabljuju.Otprilike četvrtina (26%) ekonomske uvjete smatra izvrsnim ili dobrim, otprilike jednakim onima u siječnju (27%). No, 'loša' ocjena gospodarstva, koja je od listopada do siječnja pala devet bodova, povećana je za sedam bodova od prošlog mjeseca.

Većina kaže da ekonomski sustav favorizira moćne interese.Trenutno 62% kaže da ekonomski sustav u ovoj zemlji nepravedno favorizira moćne interese, dok samo otprilike polovica (33%) misli da je taj sustav pravedan prema većini Amerikanaca. Ovo se mišljenje malo promijenilo od prošle godine. Mišljenje da je ekonomski sustav nagnut prema moćnom dijele i oni u svim kategorijama dohotka.

Oštra partizanska podjela zbog vladine pomoći siromašnima.Otprilike polovica javnosti (49%) kaže kako vladina pomoć siromašnima donosi više koristi nego štete jer ljudi nisu u stanju pobjeći od siromaštva dok se ne zadovolje osnovne potrebe. Gotovo isto toliko (44%) kaže da vladina pomoć siromašnima donosi više štete nego koristi, čineći ljude ovisnima o vladi. U tim je stavovima prisutna jaka stranačka podjela: 74% demokrata kaže da vladina pomoć siromašnima, u ravnoteži, donosi više koristi nego štete; 71% republikanaca kaže da to donosi više štete nego koristi.

Utjecaj vladinih politika od recesije

GovVećina gotovo svih demografskih i stranačkih skupina kažu da je imućnim ljudima vladina politika od početka recesije pomogla u velikoj mjeri ili u prilično velikom iznosu. Znatno manji udjeli kažu da su ljudi iz srednje klase i siromašni ljudi imali barem priličan iznos.

Ipak, postoje stranačka neslaganja u tim mišljenjima: republikanci (55%) imaju manje šanse od demokrata (73%) da kažu kako su bogataši od početka recesije imali barem priličan iznos od vladine politike. Također je manje vjerojatno da će republikanci reći da je srednjoj klasi pomognuto: Samo 16% kaže da je srednjoj klasi pomoglo barem prilično, u usporedbi s 36% demokrata. Usporedni udjeli republikanaca (38%) i demokrata (34%) kažu da su vladine politike siromašnim ljudima pomogle u velikoj mjeri ili u poštenom iznosu.

Većina onih u svim dohodovnim skupinama kaže da su vladine politike koje se provode od početka recesije pomogle bogatašima. Istodobno, relativno mali postotak na različitim razinama dohotka kaže da su vladine politike učinile barem pošteno za siromašne ili za srednju klasu.

Malo republikanaca kaže da vladaMeđu demografskim i stranačkim skupinama postoji široko slaganje da su vladine politike od početka recesije velikim bankama i financijskim institucijama pomogle barem priličan iznos. Potpuno 72% izražava ovo stajalište, uključujući 45% koji kažu da su vladine politike u velikoj mjeri pomogle velikim bankama i financijskim institucijama.

Dvije trećine (67%) kažu da je vladina politika koristila velikim korporacijama. Ta se gledišta također razlikuju samo skromno među različitim prihodima i stranačkim skupinama.

Postoje veće stranačke razlike u pogledima na to što su vladine politike učinile za pomoć malim poduzećima od početka recesije. Otprilike tri puta više demokrata (43%) nego republikanaca (14%) kažu kako su ove politike pomogle malim poduzećima barem pošteno.

Promjena percepcije oporavka na radnim mjestima, dohotka

Širom odbora, još je recimo da se situacija s poslom barem djelomično oporavilaOd rujna 2013. zabilježen je opći porast stava da se situacija s poslovima barem djelomično oporavila od recesije. Međutim, većina kaže da su se poslovi djelomično (60%), a ne u potpunosti (7%), oporavili.

Za republikance, demokrate i neovisne, kao i za one koji imaju razine dohotka, mnogo je vjerojatnije da će doći do snažnijeg oporavka u radnoj situaciji nego u rujnu 2013. Ipak, daleko više demokrata (80%) nego republikanaca (54%) vidi oporavak u poslovi.

Samo polovica odraslih s nižim prihodima kaže da su se prihodi kućanstava oporavili od recesijeSličan obrazac očit je u tome jesu li se prihodi kućanstva oporavili od početka recesije. I dalje postoji znatna praznina u tim percepcijama kako po obiteljskim prihodima, tako i po stranačkoj pripadnosti.

Polovica (50%) onih s prihodima od 30 000 USD ili manje kaže da su se prihodi kućanstava oporavili u cijelosti ili djelomično, dok gotovo isto toliko (48%) kaže da su se oporavili 'teško uopće'. Većina u skupinama s višim dohotkom vidi barem djelomični oporavak dohotka kućanstva.

Gotovo dvije trećine demokrata (65%) kaže kako su se prihodi kućanstava oporavili od recesije, u usporedbi sa samo oko polovice republikanaca (52%) i neovisnih (50%).

Trenutni pogledi na nacijeve ekonomije

Više Ocijenite ekonomske uvjete kaoSveukupno, 26% ekonomske uvjete u zemlji opisuje kao izvrsne ili dobre, dok nešto više (31%) kaže da su loši; 43% pluraliteta kaže da su uvjeti samo pošteni. Pozitivni pogledi na gospodarstvo približno su isti kao u siječnju (27%). No, nešto više gospodarstvo opisuje kao loše nego prošli mjesec (sada 31%, tada 24%), dok je udio koji kaže da je to samo pošteno otkucao (s 48% na 43%).

Unatoč tome, stavovi o gospodarstvu i dalje su puno pozitivniji nego u siječnju 2014., kada je samo 16% ocijenilo gospodarstvo izvrsnim ili dobrim.

Gledajući unaprijed, 27% kaže da očekuje da će gospodarski uvjeti biti bolji za godinu dana u usporedbi s 20% koji misle da će biti gori; 52% kaže da će biti približno isto kao i sada. Dio dionica koji kaže da očekuju poboljšanje uvjeta lagano je opao od siječnja (s 31% na 27%).

I dalje postoje stranačke podjele u pogledima na ekonomske uvjete. Među demokratima, 36% ocjenjuje se izvrsnim ili dobrim u usporedbi sa samo 14% republikanaca. Demokrati su također optimističniji u pogledu budućnosti: 37% kaže da će gospodarstvo biti bolje za godinu dana, dok samo 9% misli da će biti gore. Među republikancima, više misli da će gospodarski uvjeti za godinu dana biti gori (28%) nego bolji (15%).

O temeljnim ekonomskim uvjerenjima, razlikama između i unutar stranaka

Na temeljnim ekonomskim vrijednostima stranka dijeli veće razlike u prihodimaVećina Amerikanaca (62%) misli da 'ekonomski sustav u ovoj zemlji nepravedno favorizira moćne interese'. Tek otprilike upola manje (33%) kaže da je sustav 'općenito pošten prema većini Amerikanaca'.

Sedam od deset demokrata (70%) i 65% neovisnih smatraju ekonomski sustav nepravednim. Republikanci su podijeljeni: 49% kaže da sustav nepravedno favorizira moćne interese, dok 47% kaže da je pravedan prema većini Amerikanaca. Većina u različitim kategorijama dohotka sustav smatra nepravednim.

Većina Amerikanaca kaže da je još uvijek moguće napredovati, unatoč uočenoj nepravednosti ekonomskog sustava. Gotovo dvije trećine (64%) kaže da 'većina ljudi koji žele napredovati mogu uspjeti ako su spremni naporno raditi'. Trećina (33%) kaže da 'naporan rad i odlučnost za većinu ljudi nisu jamstvo uspjeha'.

Kao i kod mišljenja o pravednosti ekonomskog sustava, i stavovi o tome može li naporan rad dovesti do uspjeha razlikuju se više u stranačkim nego u prihodovnim linijama. Sveukupno, 55% demokrata kaže da većina ljudi može napredovati napornim radom u usporedbi s većinom većine neovisnih (63%) i republikanaca (78%). Preko razine dohotka, slično velike većine kažu da većina ljudi koji žele napredovati mogu to učiniti ako su spremni naporno raditi.

Mišljenja o utjecaju vladine pomoći na siromašne čak su i više stranačka od stavova o pravednosti gospodarskog sustava i teškog rada i postignuća. Sve u svemu, javnost je podijeljena s 44% koji kažu kako vladina pomoć siromašnima 'više šteti nego koristi čineći ljude previše ovisnima o vladinoj pomoći', dok otprilike isto toliko (49%) kaže da donosi 'više koristi nego štete jer ljudi mogu 'ne izlaze iz siromaštva dok se ne zadovolje njihove osnovne potrebe'. Republikanci, sa 71% do 24%, kažu kako vladina pomoć siromašnima donosi više štete nego koristi. Demokrati zauzimaju suprotno mišljenje i s gotovo identičnom razlikom (74% do 21%) kažu da pomoć siromašnima donosi više koristi nego štete.

Podijeljeni pogledi na vladuVećina onih s obiteljskim prihodima manjim od 30.000 USD godišnje (58%) kaže da vladina pomoć siromašnima donosi više koristi nego štete. Ljudi u skupinama s višim dohotkom više su podijeljeni.

Stavovi o ova tri pitanja uglavnom su nepromijenjeni u odnosu na prošli lipanj. Kao što je istaknuto u izvješću političke tipologije istraživačkog centra Pew, postoje duboke podjele između širih stranačkih koalicija, kao i unutar njih, u vezi s nekoliko tih mjera.

Unutar obje strane postoje značajne podjele prema razini dohotka u temeljnim ekonomskim uvjerenjima. Među demokratima je vjerojatnije da će oni s obiteljskim prihodima od 75.000 USD ili više od onih s niskim primanjima (manjim od 30.000 USD) reći da je ekonomski sustav nepravedan, da naporan rad nije jamstvo uspjeha i da vladina pomoć siromašnima donosi više koristi nego štetu.

Demokrati s nižim dohotkom kažu kako naporan rad većinu ljudi dovodi do uspjehaNa primjer, kada je riječ o vrijednom radu, 62% demokratskih i demokratski naklonjenih neovisnih osoba s prihodima manjim od 30.000 USD kaže da većina ljudi može napredovati ako se trudi; 57% onih s prihodima od 30.000 do 74.999 američkih dolara slaže se s tim. No, oni s prihodima od 75.000 USD ili više podijeljeni su: 48% kaže da naporan rad vodi do uspjeha, dok 51% kaže da to većini ljudi nije garancija uspjeha.

Ideologija je čimbenik ovih mišljenja. Na primjer, 57% liberalnih demokrata kaže da naporan rad većini ljudi nije jamstvo uspjeha. Suprotno tome, među konzervativnim i umjerenim demokratima, 64% kaže da većina ljudi koji naporno rade mogu napredovati. Demokrati s višim prihodima vjerojatnije će svoje političke stavove opisati kao liberalne nego oni sa srednjim ili nižim prihodima.

Republikanci s nižim dohotkom vjerojatnije će imati pozitivan pogled na pomoć siromašnimaMeđu republikancima, daleko najveće razlike među dohodovnim skupinama odnose se na pomoć siromašnima: 80% republikanaca i republikanaca mršavih s prihodima od 75.000 USD ili više kaže da vladina pomoć siromašnima donosi više štete nego koristi, kao i 71% onih s prihodi od 30.000 do 74.999 dolara. No, među republikancima s prihodima manjim od 30.000 USD, 45% vidi vladinu pomoć siromašnima u negativnom smislu, dok 48% kaže da to donosi više koristi nego štete.

Većina republikanaca iz različitih dohodovnih skupina kaže da većina ljudi može napredovati s teškim radom. Republikanci s prihodima od 30.000 do 74.999 američkih dolara nešto su vjerojatnije od onih s višim ili nižim prihodima da kažu da je ekonomski sustav nepravedan.

Pogledi na društvenu klasu

Gotovo polovica sebe opisuje kaoUsred rasprave o tome koje bi politike najviše učinile za poboljšanje života srednje klase, veliki postotak Amerikanaca poistovjećuje se s tim pojmom - bilo u potpunosti ili s nekom kvalifikacijom.

Na upit da odaberu jedno od pet imena za društvene klase, 47% kaže da je srednja klasa, 29% kaže da je niža srednja klasa, dok 11% kaže da je viša srednja klasa.

Samo 1% kaže da pripadaju višoj klasi. Nešto više (10%) smjestilo se na dno ljestvice i reklo da je niža klasa.

Pogledi na ovo pitanje malo su se promijenili tijekom protekle godine. U siječnju 2014. godine 44% se opisalo kao srednju klasu, 28% kao nižu srednju klasu, a 13% kao gornju srednju klasu.

Rijetki s obiteljskim prihodima od 100.000 USD + prihvati etiketuOni s obiteljskim prihodima od 100.000 USD godišnje ili više među najvjerojatnije su da će se postaviti na vrh ljestvice društvene klase: 40% kaže da su ili viša srednja ili viša klasa. Međutim, 51% kaže da pripada srednjoj klasi, a 8% da pripada nižoj srednjoj klasi.

Među onima s prihodima od 75.000 do 99.999 i 50.000 do 74.999 dolara, većina se opisuje kao srednja klasa. Oni s manjim primanjima vjerojatnije će reći da su niža srednja klasa ili niža klasa.

Oni sa postdiplomskim studijem (28%) ili fakultetom (22%) imaju veću vjerojatnost od onih s nekim fakultetskim iskustvom (7%) ili bez fakultetskog iskustva (8%) da kažu da su ili viša srednja ili viša klasa. Ipak, samo 3% postdiplomaca sebe opisuje kao 'višu klasu'.

Postoje i rasne i etničke razlike u načinu na koji ljudi opisuju svoju društvenu klasu; otprilike polovica crnaca (51%) i Latinoamerikanaca (48%) kaže da su ili niža srednja klasa ili niža klasa, u usporedbi s 35% bijelaca.

Facebook   twitter