Trećina Amerikanaca doživjela je visoku razinu psihološkog stresa tijekom izbijanja koronavirusa
Trećina Amerikanaca (33%) doživjela je u određenom trenutku visoku razinu psihološkog stresa tijekom produljenog razdoblja socijalnog distanciranja koje je poduzeto kako bi se usporilo širenje COVID-19, bolesti uzrokovane novim koronavirusom. Više od polovice (55%) odraslih koji svoju financijsku situaciju opisuju kao lošu doživjeli su visoku razinu nevolje, kao i polovica onih koji su izjavili da imaju invaliditet ili hendikep zbog kojih ne mogu u potpunosti sudjelovati u radu, školi ili drugim aktivnostima.
Da bi pomogao u praćenju i procjeni posljedica mentalnog zdravlja od izbijanja COVID-19, Istraživački centar Pew pitao je članove svog odbora za američke trendove i u ožujku i u travnju koliko su često u posljednjih sedam dana doživjeli pet različitih vrsta psiholoških tegoba (poput anksioznost, nesanica ili depresija). Na temelju odgovora na ova pitanja, panelisti su svrstani u tri kategorije psiholoških tegoba: visoku, srednju ili nisku. Budući da su pitanja dva puta upućivana istim osobama (jednom između 19. i 24. ožujka i ponovno između 20. i 26. travnja), moguće je vidjeti tko se i za koliko promijenio. (Pogledajte ovu analizu za više detalja o pitanjima i indeksu.)
Ova procjena psihološke reakcije javnosti na izbijanje COVID-19 temelji se na anketama članova Pew Research Center-ovog odbora za američke trendove (ATP) provedenih putem interneta tri puta tijekom ožujka i travnja. Pitanja o mentalnom zdravlju bila su uključena u dvije od tri ankete. Istraživanje u ožujku provedeno je s 11 537 odraslih osoba u SAD-u od 19. do 24. ožujka 2020 .; drugo istraživanje s nizom pitanja provedeno je od 20. do 26. travnja 2020. godine, na uzorku od 10 139 odraslih osoba, od kojih je većina intervjuirana u ožujku. Između njih dvoje, provedeno je istraživanje od 7. do 12. travnja 2020. godine, sa slučajnim podskupom od 4917 panelista, od kojih je većina intervjuirana u ožujku i travnju. Ovo istraživanje početkom travnja uključivalo je opsežan niz pitanja o financijskim i zdravstvenim posljedicama izbijanja. Velik dio analize temelji se na skupu od 9545 odgovora na valove u ožujku i na kraj travnja. Analize rezultata sva tri vala temelje se na 4.133 odgovora.
ATP je internetska anketa koja se zapošljava putem slučajnih nacionalnih uzoraka adresa stanovanja. Na ovaj način gotovo sve odrasle osobe u SAD-u imaju priliku za odabir. Ankete su ponderirane kako bi bile reprezentativne za odraslu populaciju SAD-a prema spolu, rasi, etničkoj pripadnosti, stranačkoj pripadnosti, obrazovanju i drugim kategorijama. Evo više informacija o ATP-u.
Indeks psihološke nevolje mjeri ukupnu količinu mentalne tegobe koju su pojedinci prijavili u proteklih sedam dana, što je za istraživanje u ožujku bilo otprilike tjedan dana nakon obraćanja Ovalnog ureda predsjednika Donalda Trumpa o COVID-19. Istraživanje s kraja travnja odgovaralo je razdoblju tijekom kojega je u SAD-u u prosjeku zabilježeno više od 2000 smrtnih slučajeva dnevno. Kategorija niske nevolje u indeksu uključuje oko polovice uzorka; vrlo je malo ljudi iz te skupine reklo da većinu ili cijelo vrijeme proživljava bilo koju od vrsta nevolje. Srednja kategorija uključuje otprilike četvrtinu uzorka, kao i kategorija visoke nevolje. Velika većina onih iz skupine s velikom nevoljom izvijestila je da je u proteklih sedam dana doživjela barem jednu vrstu nevolje većinu ili cijelo vrijeme.
Pitanja koja se koriste za mjerenje razine psihološke tegobe razvijena su uz pomoć COVID-19 i skupine za mjerenje mentalnog zdravlja iz Škole za javno zdravstvo Johns Hopkins Bloomberg (JHSPH): M. Daniele Fallin (JHSPH), Calliope Holingue (Kennedy Krieger Institut, JHSPH), Renee Johnson (JHSPH), Luke Kalb (Kennedy Krieger Institute, JHSPH), Frauke Kreuter (University of Maryland, University of Mannheim), Elizabeth Stuart (JHSPH), Johannes Thrul (JHSPH) i Cindy Veldhuis (Columbia University ).
Evo pitanja o mentalnom zdravlju i pitanja o financijskoj situaciji panelista (ovdje je dodatno pitanje) korištenih za analizu, zajedno s odgovorima, i detaljnim izjavama o metodologiji istraživanja za ožujak, početak travnja i kraj travnja.
Ukupne razine psihološkog stresa bile su gotovo identične u obje ankete, s otprilike polovicom svakog mjeseca koja je kategorizirana kao niska razina nevolje na ljestvici, a otprilike jedna četvrtina spada u srednje i visoke kategorije.
Ali stabilnost u ukupnim razinama nevolje krije značajne promjene na individualnoj razini, s tim što se neki ljudi prebacuju iz jedne kategorije nevolje u drugu. Sveukupno, 33% panelista palo je u visoku kategoriju nevolje u jednom ili oba vremenska razdoblja. Iz ankete iz ožujka, 17% je postalo više uznemireno (pomaknuvši se barem za jednu kategoriju na ljestvici od tri kategorije), dok je približno jednak broj (18%) postao manje uznemiren, pomaknuvši se za jednu ili više kategorija; 15% je u ožujku bilo u kategoriji visoke nevolje, a tamo je ostalo u travnju.
Budući da se četiri od pet pitanja korištenih za izradu indeksa nisu odnosila posebno na izbijanje COVID-19, nemoguće je znati je li pandemija uzrok psihološke nevolje panelista. Neka temeljna razina anksioznosti, nesanice, depresije i drugih manifestacija nevolje postoji čak i u normalno vrijeme.
No, ljudi koji su doživjeli visoku razinu nevolje bilo u ožujku ili travnju, vjerojatnije će od drugih reći da je pandemija negativno utjecala na njihovu financijsku situaciju, da su vrlo zabrinuti da će dobiti koronavirus i zatražiti hospitalizaciju te da će tako i nastaviti s vijestima o koronavirusu čini da se osjećaju lošije u emocijama. A oni koji su izrazili zabrinutost zbog financijskog utjecaja epidemije bili su vjerojatniji od onih manje pogođenih da će postati više uznemireni između ožujka i travnja.
Financijske probleme, brige oko zaraze i blizina aktivnim slučajevima bolesti, mjerene brojem potvrđenih smrtnih slučajeva u okrugu panelista od 21. travnja, korelirali su s tim je li panelist doživio visoku razinu nevolje bilo u ožujku bilo u travnju. Među onima koji su rekli da im je zaraza više naštetila u odnosu na većinu ljudi, 57% ih je doživjelo visoku razinu nevolje. To se uspoređuje s 32% među onima koji su rekli da je na njihove financije utjecalo približno isto kao i na druge ljude. Slično tome, među onima koji su rekli da ne mogu platiti neke ili sve svoje račune ili će izvršiti samo djelomična plaćanja, oko polovine (49%) doživjelo je visoku razinu nevolje; samo jedna četvrtina onih koji su mogli platiti račune u cijelosti (25%) imala je visoku razinu nevolje.
Fizička ranjivost na izbijanje također je snažno povezana s time doživljavaju li ljudi psihološku nevolju. Ljudi koji žive u županijama s najvećim brojem smrtnih slučajeva od COVID-19 vjerojatnije su od drugih doživjeli visoku razinu psihološkog stresa od onih u županijama s najmanjim brojem smrtnih slučajeva. Ljudi koji izražavaju zabrinutost zbog bolesti i hospitalizacije s koronavirusom imali su višu razinu nevolje: 45% među onima koji su rekli da su 'vrlo zabrinuti' u usporedbi s 27% onih koji 'uopće nisu zabrinuti'. Ljudi koji su prijavili da imaju invaliditet ili hendikep koji im ograničavaju mogućnost punog sudjelovanja u radu ili drugim aktivnostima mnogo su vjerojatnije doživjeli visoku razinu nevolje (50%) nego oni koji nemaju invaliditet (29%).
Napomena: Evo pitanja o mentalnom zdravlju i pitanja o financijskoj situaciji panelista korištenih za ovo izvješće, zajedno s odgovorima i metodologijom za istraživanja u ožujku, početkom travnja i krajem travnja.
