Smanjenje koronavirusa vjerojatno će povećati visoki državni dug u nekim zemljama
Uz svoje posljedice po javno zdravlje, pandemija koronavirusa vjerojatno će dovesti do povećanja državnog duga širom svijeta. Predviđa se da će se globalna ekonomija ove godine smanjiti za 3% - pad koji bi vjerojatno uzrokovao pad poreznih prihoda - čak i dok vlade Sjedinjenih Država, Europe i drugdje troše milijarde dolara na hitne mjere pomoći kako bi pokušale obuzdati štetu.
Za neke vlade dug nastao zbog olakšica za COVID-19 povećat će se značajnom crvenom tintom već na njihovim glavnim knjigama prije dolaska pandemije. Dovodeći do krize, državni je dug činio velik dio bruto domaćeg proizvoda - ili ga je premašio - u desecima zemalja, uključujući neke od najvećih svjetskih ekonomija, prema podacima koje je u listopadu objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) . (Ova analiza usredotočena je na 'bruto državni dug', uključujući unutardržavni dug. Ona isključuje privatni dug poduzeća i pojedinaca.)
Državne su financije u središtu pozornosti usred globalne gospodarske krize koju je izazvao koronavirus. Ova analiza omjera državnog duga i BDP-a temelji se na podacima za više od 180 zemalja iz Međunarodnog monetarnog fonda, objavljenim u listopadu 2019. Analiza koristi najnovije dostupne podatke o godini za svaku zemlju (u većini slučajeva 2018.). Sve reference na državni dug odnose se na 'bruto državni dug', obuhvaćajući dug na svim razinama vlasti. Privatni dug, poput duga poduzeća i pojedinaca, isključen je iz analize.
Kao dio svog gospodarstva, nijedna zemlja nema veće zaduženje od Japana, gdje je bruto dug činio 235% BDP-a u 2017. godini, najnovijoj godini za koju MMF ima konačne podatke. Vlada premijera Shinza Abea progurala je povećanje poreza na promet u jesen 2019. dijelom kako bi pomogla u naplati duga, koji je, kao udio u BDP-u, mnogo veći od duga većine drugih država, uključujući Grčku (185% od 2018.) . Abe je pružio mogućnost poništavanja povećanja poreza ako su njegovi ekonomski učinci štetni.
Japan nije jedino glavno gospodarstvo u kojem je državni dug prije izbijanja premašio ili gotovo izjednačio BDP. U 2018. godini dug je činio 132% BDP-a u Italiji, 104% u SAD-u, 98% u Francuskoj, 90% u Kanadi i 87% u Ujedinjenom Kraljevstvu. Uz Japan, sve su te zemlje dio Grupe sedam, foruma za vodeća svjetska industrijska gospodarstva. U preostaloj članici G7, Njemačkoj, dug je u 2018. godini iznosio 62% BDP-a.
Ostale velike ekonomije u kojima je dug u 2018. godini imao relativno velik udio u BDP-u uključuju Španjolsku (97%), Brazil (88%) i Argentinu (86%).
U Kini - koja ima drugo najveće gospodarstvo na svijetu nakon SAD-a - dug je u 2018. iznosio oko polovice BDP-a (51%). Kina je 17. travnja izvijestila da je njezin BDP prvi put nakon desetljeća opao u prvom tromjesečju 2020., padajući 6,8% u odnosu na prvi kvartal 2019.
Javni dug bio je visok prema povijesnim standardima prije izbijanja COVID-19
Prema analizi MMF-a u prosincu 2019., državni je dug u većini zemalja bio visok prema povijesnim standardima prije izbijanja koronavirusa. U gotovo 90% zemalja koje je MMF opisao kao 'napredne ekonomije', omjeri duga i BDP-a bili su veći posljednjih godina nego tijekom posljednje globalne recesije, koja je započela krajem 2007. i trajala do sredine 2009. godine.
U većini zemalja G7, dug je porastao kao udio u BDP-u u godinama nakon Velike recesije. Primjerice, u SAD-u je 2006. godine dug iznosio 64% BDP-a, ali je porastao na više od 100% BDP-a u 2012. i narednim godinama. U Italiji, gdje je koronavirus ozbiljno uzeo danak, državni je dug već bio malo veći od BDP-a (103%) što je vodilo do posljednje recesije 2006. Do 2013. dug se povećao na 129% talijanskog BDP-a, gdje je u osnovi ostao od.
Javni dug također je u porastu u 'zemljama u razvoju s niskim dohotkom' (definiranim kao onima s dohotkom po stanovniku ispod određenog praga), prema MMF-ovoj analizi iz prosinca. 23. travnja, vijeće Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj upozorilo je na 'prijeteću dužničku katastrofu' u zemljama u razvoju i zatražilo korake koji uključuju ukidanje duga u iznosu od milijardu dolara.
Je li važan visok državni dug?
Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome koliko je državni dug previše, a sami omjeri duga u BDP-u ne određuju razinu rizika zemlje. Japan i SAD, na primjer, imaju među najvišim udjelima državnog duga u BDP-u na svijetu, ali agencije za kreditni rejting daju objema državama općenito visoke ocjene. Te procjene odražavaju čimbenike koji nisu samo državni dug, uključujući sposobnost zemlje i spremnost za vraćanje obveza.
U SAD-u se očekuje da će nedavno doneseni plan pomoći za 2 bilijuna dolara naglo povećati dug, posebno s obzirom na smanjenje BDP-a. U prvom tromjesečju 2020. američko se gospodarstvo smanjilo za 4,8%, što je njegov najveći pad od Velike recesije - a veći pad očekuje se u drugom tromjesečju. Kongresni ured za proračun predvidio je 28. travnja da bi se bez promjena politike omjer saveznog duga u BDP-u mogao popeti na najvišu razinu ikad do kraja fiskalne godine 2021. godine.
Istodobno, plan olakšica također će vjerojatno pomoći u izbjegavanju lošijih ekonomskih uvjeta, a budući da su kamate niske, zaduživanje je jeftinije nego što bi inače moglo biti.
U travanjskom istraživanju Pew Research Center-a, 88% odraslih osoba u SAD-u reklo je da je plan ekonomske pomoći 'ispravna stvar', a većina kaže da će pružiti veliku ili priličnu pomoć velikim poduzećima (77%), malim tvrtke (71%), nezaposlene osobe (68%) te državne i lokalne samouprave (67%).
U međuvremenu, malo Amerikanaca državni dug vidi kao hitan problem, iako ukupni savezni dug sada premašuje 24 bilijuna dolara. U Gallupovim istraživanjima ranije ove i prošle godine, samo je mali dio odraslih osoba u SAD-u (1% u istraživanju iz travnja) identificirao deficit saveznog proračuna i savezni dug kao najvažniji problem s kojim se zemlja danas suočava. I istraživanja Pew Research Center-a utvrdila su pad od 2013. godine u udjelu odraslih osoba u SAD-u koji kažu kako bi smanjenje federalnog proračunskog deficita trebalo biti glavni prioritet za predsjednika i Kongres. (Istraživanje Centra postavlja pitanje proračunskog deficita, a ne duga.)
