Previše informacija

Od 1970-ih, pojam „preopterećenost informacijama“ bilježi zabrinutost društva zbog rasta proizvodnje informacija koji ima potencijalno loše posljedice za ljude dok se bore s naizgled neprestanim tokovima poruka i slika. Smatralo se da će pojava Interneta to samo pogoršati, početkom sveprisutne povezanosti pretvarajući preopterećenost informacijama u nešto još slabije.

Novo istraživanje Pew Research Center-a otkriva da velika većina Amerikanaca uglavnom ne smatra da im preopterećenost informacijama predstavlja problem. Oko 20% kaže da se osjeća preopterećeno informacijama, što je pad u odnosu na 27% iz prije deset godina, dok 77% kaže da voli imati toliko informacija na dohvat ruke. Dvije trećine (67%) kaže da im više informacija na raspolaganju pomaže pojednostaviti život.

Istraživanje pokazuje da se većina Amerikanaca osjeća ugodno sa svojim sposobnostima da se nose s protokom informacija u svom svakodnevnom životu. Štoviše, oni koji posjeduju više uređaja ujedno su i oni koji se osjećaju više povrh protoka podataka i medija u svom životu. Oni za koje je vjerojatnije da će osjetiti preopterećenost informacijama imaju manje tehnologije, siromašniji su, slabije obrazovani i stariji.

Istraživanje Pew Research Center-a u travnju 2016. godine, među 1.520 Amerikanaca starijih od 18 godina, mjeri kako se nose sa zahtjevima za informacijama u svom životu i kako se osjećaju prema količini informacija s kojima se susreću. Općenito, Amerikanci cijene puno informacija i pristup njima.

  • 81% odraslih kaže da ih ova izjava opisuje 'vrlo dobro' (61%) ili 'donekle dobro' (20%): 'Osjećam se sigurno u svojoj sposobnosti da koristim internet i druge komunikacijske uređaje kako bih išao u korak sa zahtjevima za informacijama u svom život'.
  • 80% kaže da ih ova izjava opisuje 'vrlo dobro' (41%) ili 'donekle dobro' (40%): 'Većinom mi je lako utvrditi koje su informacije pouzdane'.
  • 79% kaže da ih ova izjava opisuje 'vrlo dobro' (44%) ili 'donekle dobro' (35%): 'Zbog puno informacija osjećam se kao da imam veću kontrolu nad stvarima u svom životu'.

Ipak, iako mnogi smatraju da imaju relativno lako vrijeme za upravljanje protokom informacija, postoje dvije napetosti oko informacija koje se pojavljuju u rezultatima istraživanja. Prvo, oni s manje putova do interneta vjerojatnije će izraziti zabrinutost zbog preopterećenja informacijama i prijaviti poteškoće u pronalaženju informacija koje su im potrebne. Izdvajamo tri vrste pristupnih putova - kućno širokopojasno vlasništvo, vlasništvo pametnih telefona i tablet računala - kao način da se ljudi okarakteriziraju s 'obiljem pristupa' (tj. Imaju sve tri) u usporedbi s onima s relativnom 'nedostatkom pristupa' (to jest, oni s jednim ili nijednim od tih pristupnih sredstava). Oni s 'obiljem pristupa' kažu da im je lakše upravljati informacijama nego drugima. Samo jedna četvrtina (24%) ovih odraslih kaže da ponekad ima poteškoća u pronalaženju informacija. Suprotno tome, polovica (49%) onih s relativnom nedostatkom pristupa to govori.

Drugo, kad institucije očekuju da ljudi sa sobom ponesu puno podataka za izvršavanje zadataka, neki Amerikanci smatraju da bi moglo biti opterećujuće pratiti količinu potrebnih informacija. Gotovo polovica (46%) Amerikanaca kaže da ih ova izjava opisuje 'vrlo dobro' ili 'donekle dobro': 'Mnoge institucije s kojima imam posla - škole, banke ili vladine agencije - očekuju od mene da prikupim previše informacija kako bih nositi se s njima '. Oni koji se tako osjećaju vjerojatnije će od drugih reći i da im je praćenje podataka stresno (56% naspram 30%).



Ova otkrića sugeriraju da preopterećenost informacijama možda nije pravi način da se uokvire strepnje oko količine informacija u ljudskim životima. Umjesto toga, preopterećenost informacijama više je situacijska: mogu se pojaviti specifične situacije, primjerice kada institucije ljudima nameću visoke zahtjeve za informacijama o transakcijama, što nekim Amerikancima stvara osjećaj opterećenja informacijama.

Facebook   twitter