Post-Brexit, Europljani povoljniji prema EU

(Michal Fludra / NurPhoto putem Getty Images)

Posljednjih godina zabilježeni su burni pomaci u stavovima javnosti prema Europskoj uniji. Prije samo godinu dana, prije glasanja o Brexitu u Ujedinjenom Kraljevstvu, javni osjećaj o europskom projektu ponovno se oporavio. Čak su i britanski glasači, koji su usko izabrali povlačenje iz EU-a, znatno poboljšali svoje stavove o instituciji sa sjedištem u Bruxellesu.

No dok je malo građana na europskom kontinentu željno vidjeti kako njihova zemlja odlazi iz EU-a, mnogi žele priliku da se njihov glas čuje putem vlastitog referenduma o članstvu u EU. Štoviše, frustracije oko Bruxellesa ostaju što se tiče ekonomskog upravljanja i rješavanja pitanja izbjeglica. Na pitanje žele li da njihova nacionalna vlada donosi odluke o kretanju ljudi u njihovu zemlju i trgovini s drugim narodima, otprilike polovica ili više u anketiranim zemljama odgovara, 'Da'.

Ovo su neka od ključnih otkrića novog istraživanja Pew Research Centra, provedenog među 9 935 ispitanika u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji od 2. ožujka do 17. travnja 2017. Ovih 10 država članica Europske unije zajedno čine oko 80% stanovništva EU-a i 84% gospodarstva EU-a.

Na pitanje o posljedicama predstojećeg izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, javnosti u drugim državama članicama uglavnom se slažu da će britanski odlazak biti loš za EU. Manje su sigurni što će Brexit značiti za Veliku Britaniju.

Medijan od samo 18% u devet anketiranih kontinentalnih zemalja EU želi da njihova vlast napusti EU. Grčka i Italija dom su najveće potpore za izlazak, ali čak i u tim zemljama više od polovice želi ostati dijelom europskog projekta.

To ne znači nužno da su te javnosti zadovoljne trenutnim stanjem u Europi. Možda odražava frustraciju računaju li njihovi glasovi i zabrinutosti u Bruxellesu, medijan od 53% u devet europskih zemalja, izuzev Velike Britanije, podržava održavanje vlastitih nacionalnih referenduma o nastavku članstva u EU.(Više informacija o stavovima Europljana o njihovom čuvanju glasa potražite u istraživanju Centra iz 2014. „Krhki oporavak za sliku EU uoči izbora za Europski parlament“.)



Uz to, mnogi žele da nacionalne vlade, a ne Bruxelles, kontroliraju buduće migracije i izvan EU (medijan od 74% u devet anketiranih država kontinentalne Europe) i unutar EU (medijan od 66%). Štoviše, medijan od 51% preferira da njihove vlastite vlade, a ne Bruxelles, pregovaraju o budućim trgovinskim sporazumima s ostatkom svijeta.

Kako se nazire Brexit, njemački će utjecaj u EU vjerojatno rasti. Iako Europljani imaju nadasve povoljan pogled na Njemačku, pluralitet (medijan od 48%) vjeruje da Berlin ima previše utjecaja kada je u pitanju donošenje odluka u EU.

Iako mnogi Europljani žele da se ključne ovlasti prenesu iz Bruxellesa u nacionalne prijestolnice, lokalna politika daleko je od stabilne. Protekle su godine protekli bliski, sporni izbori u brojnim državama članicama EU, kao i noviji politički pokreti i stranke koji su nadmašili uspostavljene organizacije. Sve u svemu, malo političkih stranaka uživa široku narodnu potporu. Istraživanje je postavilo upit za ukupno 42 stranke iz svih nacija, a samo pet od tih stranaka dobilo je pozitivnu ocjenu: dvije u Njemačkoj (socijaldemokrati i kršćanski demokrati), dvije u Nizozemskoj (Narodna stranka i socijalisti) i švedska socijaldemokratska stranka. Ocjene su posebno sumorne u Grčkoj, gdje niti četvrtina javnosti nijednu stranku ne gleda blagonaklono. Stranke krajnje desnice - poput Francuske nacionalne fronte i Stranke neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) - uglavnom dobivaju relativno niske ocjene.

ISPRAVKA (lipanj 2017.): Podaci u ovom izvješću i pripadajućoj gornjoj liniji ispravljeni su kako bi odražavali revidiranu težinu Grčke i Italije u 2017. Promjene zbog ove prilagodbe vrlo su male i ne mijenjaju materijalno analizu izvješća.

Facebook   twitter