Poglavlje 5. Pogledi na trgovinu i globalizaciju
Iako se većina zemalja širom svijeta bori s ekonomskim padom, to nije dovelo do reakcije protiv globalne trgovine. Zapravo, kao što je primijećeno na nedavnim američkim anketama, ove godine postoji, ako je išta više, podrška trgovini nego što je bila 2008. Većina javnosti i dalje smatra trgovinu korisnom za svoje zemlje i svoje obitelji. Niti je ekonomska kriza dovela do širokih sumnji u vezi sa slobodnim tržištem. U velikoj većini anketiranih zemalja većina smatra da je pristup ekonomiji na slobodnom tržištu dobar za društvo, čak i ako stvara nejednakost u dohotku.
Ipak, novo istraživanje otkriva zabrinutost zbog implikacija globalizacije. Velike većine žele da njihova vlada učini ono što je potrebno kako bi ekonomski zaštitila svoju zemlju, čak i ako to rezultira tenzijama sa saveznicima. A raširene su zabrinutosti zbog imigracije i stranih utjecaja na način života zemlje.
Više podrške trgovini
U svjetlu teške ekonomske godine u većem dijelu svijeta, podrška trgovini ostaje visoka i zapravo se povećala u mnogim zemljama. Većina u svih 25 zemalja obuhvaćenih trenutnim istraživanjem kažu da su rastuće trgovinske i poslovne veze među državama vrlo ili donekle dobre za njihovu zemlju. Između 21 zemlje obuhvaćene anketama iz 2008. i 2009. godine, podrška trgovini povećala se za 10, smanjila za samo dvije i u devet je ostala uglavnom ista.
U 16 država najmanje osam od deset kaže da je trgovina dobra za njihovu zemlju. Potpora je posebno velika u azijskim ekonomskim silama Indije (96% dobro), Kine (93%) i Južne Koreje (92%).
Kao preokret nedavnih trendova, najveći porast potpore trgovini dogodio se u Sjedinjenim Državama. Između 2002. i 2008., postotak Amerikanaca koji su vjerovali da je trgovina dobra za njihovu zemlju, naglo je opao - sa 78% na 53% - ali tijekom prošle godine podrška je porasla za 12 postotnih bodova, što je najveći porast u istraživanju.
Pozitivna mišljenja o trgovini najviše su se porasla među demokratima. Prije dvije godine demokrati su manje vjerovatno od republikanaca ili neovisnih vjerovali da je trgovina dobra za SAD; sada je vjerojatnije da će to stajalište imati više od republikanaca ili neovisnika. Istodobno, podrška trgovini povećala se i među republikancima i neovisnima, nakon pada među obje skupine prošle godine.
Također su zabilježeni značajni porasti u Meksiku (+10 postotnih bodova), Egiptu (+10) i Indoneziji (+8), kao i u tri od četiri države BRIC-a: Brazilu (+7), Indiji (+6) i Kina (+6). Malo se promijenilo kod četvrtog člana ove skupine - 80% Rusa kaže da je trgovina dobra stvar za njihovu zemlju, gotovo isto kao i prošlogodišnjih 81%.
Osobni utjecaj trgovine
Među anketiranim zemljama postoji konsenzus da je trgovina korisna ne samo za nacionalna gospodarstva, već i za pojedince. Većina u svih 25 zemalja kaže da rastuće trgovinske i poslovne veze imaju vrlo ili donekle dobar utjecaj na sebe i svoje obitelji.
Indija se opet ističe entuzijazmom za trgovinu - 94% Indijanaca smatra da im trgovina osobno koristi - i u tom im se pogledu pridružuje najmanje 80% javnosti u 12 drugih nacija.
U brojnim su zemljama u posljednjih godinu dana ljudi vjerojatnije rekli da je trgovina dobra za sebe i svoje obitelji. To se posebno odnosi na arapske države Egipat (+19 postotnih bodova) i Jordan (+13), kao i sve tri anketirane nacije Latinske Amerike, Argentina (+10), Brazil (+9) i Meksiko (+8 ).
Uvjerenje da je trgovina osobno korisna postalo je češće i u SAD-u (+8). Amerikanci imaju otprilike vjerojatnost da će trgovina imati pozitivan utjecaj na njih osobno (63%) kao i da pozitivno utječu na zemlju (65%). Sve u svemu, međutim, ispitanici imaju nešto veću vjerojatnost da vjeruju da trgovina koristi njihovoj zemlji nego da vjeruje da njima osobno koristi - u 13 zemalja postotak koji kaže da je trgovina dobra za zemlju veći je od postotka koji kaže da je dobar na osobnoj razini. Ne postoji zemlja u kojoj će ljudi vjerojatnije reći da je trgovina osobno korisna.
Ekonomski nacionalizam
Iako je među anketiranim javnostima relativno malo entuzijazma za protekcionizam, unatoč tome postoji opće uvjerenje da bi vlade trebale štititi svoje nacionalne ekonomske interese. U svih 25 zemalja velika većina se slaže da bi njihova vlada trebala poduzeti korake kako bi ekonomski zaštitila svoju naciju, čak i ako se drugi saveznici usprotive. U 11 nacija, većinepotpunosložite se s ovom idejom.
Ekonomski nacionalizam, mjeren ovim pitanjem, nešto je manje intenzivan među članicama Europske unije - samo se 30% Nijemaca u potpunosti slaže, zajedno s manje od polovice u Francuskoj (33%), Španjolskoj (36%), Poljskoj (41%) i Britanija (46%).
Slično tome, manje od polovice u potpunosti se slaže s tim stajalištem u SAD-u (45%) i Kanadi (34%). Ekonomski nacionalizam najmanje je intenzivan u Kini (26% se potpuno slaže) i Južnoj Koreji (21%).
Slobodno tržište ostaje popularno
Sve u svemu, globalni gospodarski pad imao je malo utjecaja na potporu slobodnom tržištu. U 22 od 25 zemalja većine se u potpunosti ili uglavnom slažu s izjavom 'Većini je ljudi bolje u slobodnom tržišnom gospodarstvu, iako su neki ljudi bogati, a neki siromašni'. Među 24 države u kojima je ovo pitanje postavljeno 2007. i 2009., postotak koji se slaže da je porastao u 10, smanjio u osam i ostao približno isti u šest.
Više od tri u četiri slažu se s tom izjavom u raznim zemljama. Podrška pristupu slobodnom tržištu najjača je u dvije najsiromašnije nacije u istraživanju, Keniji (84% se slaže) i palestinskim teritorijima (82%). Palestinci sada imaju znatno veću vjerojatnost da će podržati ekonomiju slobodnog tržišta nego prije dvije godine, kada je 66% zastupalo takvo mišljenje.
Podrška je također velika u rastućim azijskim divovima Indiji (81%) i Kini (79%), kao i u SAD-u (76%), Južnoj Koreji (76%) i Izraelu (72%).
Entuzijazam za kapitalistički pristup najniži je u Japanu i Argentini, a u obje je države opao od 2007. Prije dvije godine 49% Japanaca reklo je da je većini ljudi bolje u sustavu slobodnog tržišta, iako to može rezultirati nejednakostima; danas 41% zauzima ovo stajalište. U Argentini je 43% reklo da je ljudima bolje stanje na slobodnom tržištu u 2007., u usporedbi s sadašnjih 36%. Također je manje podrške slobodnom tržištu sada u Nigeriji (-13 postotnih bodova), Španjolskoj (-10) i Libanonu (-10).
Nešto više zabrinutosti zbog inozemnog utjecaja
Zabrinutost zbog stranog utjecaja česta je među javnošću uključenom u studiju. Većina u svih 25 država slaže se s izjavom 'Naš način života treba zaštititi od stranih utjecaja'.
Ova je perspektiva nešto rjeđa u zemljama EU-a, iako čak i u Njemačkoj (62%), Britaniji (62%), Poljskoj (61%) i Francuskoj (59%) približno šest od deset ima to mišljenje, kao i 71% u Španjolskoj.
Potpuno 69% Amerikanaca smatra da njihov način života mora biti zaštićen od stranih utjecaja, što je sedam postotnih bodova više u odnosu na 2007. A porast je zabilježen i drugdje - u 10 od 24 druge države više njih sada želi zaštitu od stranih utjecaja.
Najveći porast zabrinutosti zbog stranog utjecaja dogodio se u Izraelu (+12 postotnih bodova), Kini (+11) i Japanu (+10). Značajan rast zabilježen je i u Pakistanu (+9), Južnoj Koreji (+9), Njemačkoj (+9), Meksiku (+8), Britaniji (+8) i Francuskoj (+7).
Danas je potražnja za zaštitom manja u samo četiri države: Indonezija (-10) i Rusija
(-8), Argentina (-7) i Brazil (-7). U 10 zemalja u osnovi se nije promijenilo ovo pitanje.
Podrška imigracijskim kontrolama
Javnosti širom svijeta žele stroža ograničenja imigracije u svoje zemlje. Većina u 22 od 25 nacija u potpunosti se ili uglavnom slažu s izjavom: 'Trebali bismo ograničiti i kontrolirati ulazak ljudi u našu zemlju više nego što to činimo sada'.
Ovaj je osjećaj uobičajen i u ekonomski razvijenim zemljama kao što su Izrael (82% slaže se), Britaniji (80%) i Španjolskoj (77%), te u manje razvijenim zemljama poput Indije (86%), Indonezije (83%) i Kenija (81%).
Jedine tri javnosti u kojima manje od polovice ispitanika favorizira strože useljeničke politike su Japan (44% se slaže), palestinski teritoriji (43%) i Južna Koreja (29%).
Otprilike tri četvrtine u SAD-u (74%) podržava jaču kontrolu imigracije, u osnovi nepromijenjenu u odnosu na 2007. godinu.
U većini anketiranih zemalja po ovom pitanju nije došlo do značajnih promjena od 2007. godine, iako Izraelci (+8 postotnih bodova) imaju nešto veću vjerojatnost da će zatražiti stroža ograničenja nego prije dvije godine, a Francuzi (-7) nešto manje Vjerojatno.
Sjevernoamerikanci ostaju individualističniji
Kao i u prethodnim anketama Pew Global Atightsa, većina se u većini anketiranih zemalja slaže s izjavom 'Uspjeh u životu u velikoj mjeri određuju sile izvan naše kontrole'.
Ovo je stajalište posebno rašireno u Indiji (79%), Južnoj Koreji (75%), Keniji (71%) i Nigeriji (70%). Međutim, velike se većine slažu i izvan Azije i Afrike, uključujući više od dvije trećine Nijemaca (69%) i Poljaka (68%).
Jedine države u kojima se jasna većina ne slaže s ovom perspektivom su SAD i Kanada, premda su od 2007. obje javnosti postale nešto vjerojatnije da vjeruju da uspjeh u životu određuju sile izvan naše kontrole. Prije dvije godine 33% Amerikanaca složilo se da je uspjeh izvan kontrole pojedinca, u usporedbi s 39% danas. Slično tome, 34% Kanađana osjećalo se tako u 2007. godini, u usporedbi s 38% sada.
Sve u svemu, anketirane javnosti postale su malo vjerojatnije da vjeruju da uspjeh određuju vanjski čimbenici - u devet se zemalja postotak koji se slaže s ovom izjavom povećao od 2007., dok je u samo jednoj opao (Libanon, gdje postotak koji se slaže pao za 15 postotnih bodova). Međutim, čak i u većini zemalja u kojima je došlo do porasta, tipično su bili mali. Dva najveća povećanja dogodila su se u Egiptu (+12 postotnih bodova) i Nigeriji (+ 7%).
