Globalno

Kina je pretjerala SAD kao globalnu velesilu

Pregled

U većini regija svijeta mišljenje o Sjedinjenim Državama i dalje je povoljnije nego što je bilo u Bushevim godinama, ali američka slika sada se suočava s novim izazovom: sumnjama u status američke velesile. U 15 od 22 nacije ravnoteža mišljenja je da će Kina ili zamijeniti ili je već zamijenila Sjedinjene Države kao vodeću svjetsku velesilu. Ovo je stajalište posebno rašireno u zapadnoj Europi, gdje najmanje šest od deset u Francuskoj (72%), Španjolskoj (67%), Britaniji (65%) i Njemačkoj (61%) vidi kako Kina preteče SAD.

Većina u Pakistanu, palestinskim teritorijima, Meksiku i samoj Kini također predviđaju da će Kina zamijeniti SAD kao dominantnu svjetsku silu. U većini zemalja za koje postoje trendovi, stajalište da će Kina prestići SAD znatno se povećalo tijekom posljednje dvije godine, uključujući za 10 ili više postotnih bodova u Španjolskoj, Francuskoj, Pakistanu, Britaniji, Jordanu, Izraelu, Poljskoj i Njemačkoj. Među Amerikancima, postotak koji govori da će Kina na kraju zasjeniti ili je već zasjenila SAD povećao se s 33% u 2009. na 46% u 2011. godini.

Barem dio ovog promijenjenog pogleda na globalni odnos snaga može odražavati činjenicu da se na SAD sve više gleda da ekonomski zaostaje za Kinom. To je posebno slučaj u zapadnoj Europi, gdje se postotak imenovanja Kine glavnom ekonomskom silom povećao dvoznamenkasto u Španjolskoj, Njemačkoj, Britaniji i Francuskoj od 2009. godine.

U drugim dijelovima svijeta, manje je uvjerenih da je Kina vodeća svjetska ekonomska sila. Većina ili pluraliteti u istočnoj Europi, Aziji i Latinskoj Americi još uvijek imenuju SAD kao dominantnu svjetsku ekonomsku silu. Na Bliskom istoku, Palestinci i Izraelci slažu se da Amerika nastavlja sjediti na vrhu globalne ekonomije, dok u Jordanu i Libanonu u toj ulozi više vide Kinu. Značajno je da Kinezi s gotovo 2 na 1 razlike još uvijek vjeruju da su SAD dominantna svjetska gospodarska sila.

To su među ključnim nalazima iz istraživanja Projekta globalnih stavova Pew Research Centra, provedenog od 18. ožujka do 15. svibnja.¹Istraživanje također otkriva da u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Japanu oni koji Kinu vide kao vodeću svjetsku ekonomsku silu vjeruju da je to loše. Suprotno tome, oni koji imenuju SAD imaju tendenciju da smatraju da je dobro što je Amerika i dalje vrhunska globalna ekonomija. U zemljama u razvoju oni koji vjeruju da je Kina ekonomski već prestigla SAD, općenito to smatraju pozitivnim razvojem događaja. U međuvremenu, u Kini oni koji vjeruju da su SAD još uvijek vodeća svjetska ekonomija to obično vide kao negativno.

U usporedbi s reakcijom na kineski gospodarski uspon, globalno mišljenje je dosljednije negativno kada je riječ o perspektivi da se Kina vojno izjednači s SAD-om. Osim samih Kineza, samo u Pakistanu, Jordanu, palestinskim teritorijima i Keniji većina vidi Kinu u skladu s SAD-om u smislu vojne moći. U međuvremenu, u Japanu i Indiji prevladava mišljenje da ne bi bilo u interesu njihove zemlje da se Kina vojno izjednači sa SAD-om; Većina zapadne i istočne Europe, te Turske i Izraela dijele ovo mišljenje.

Američka slika uglavnom povoljna

Unatoč mišljenju u mnogim zemljama da Kina ili ima ili će nadmašiti SAD kao vodeću velesilu, mišljenje o Americi i dalje je povoljno, uravnoteženo. Medijan postotka koji nudi pozitivnu ocjenu SAD-a iznosi 60% među 23 anketirane zemlje. Sjedinjene Države dobivaju visoke ocjene u zapadnoj Europi, gdje je najmanje šest u deset

Francuska, Španjolska, Njemačka i Britanija pozitivno ocjenjuju SAD. Mišljenje SAD-a također je stalno povoljno u cijeloj istočnoj Europi, kao i u Japanu, Keniji, Izraelu, Brazilu i Meksiku.

Kao i proteklih godina, američka slika nastavlja trpjeti među pretežno muslimanskim zemljama, s izuzetkom Indonezije, gdje većina izražava pozitivne stavove o američkom Jednom u pet ili manje u Egiptu, palestinskim teritorijima, Jordanu, Pakistanu i Turskoj. Amerika povoljno. U Libanonu je mišljenje o SAD-u podijeljeno, što odražava vjersku i sektašku podjelu; šiitska zajednica u zemlji ima nadasve negativne poglede na Ameriku, dok su libanonski suniti i kršćani pozitivniji.

Stavovi SAD-a u muslimanskom svijetu odražavaju, barem djelomično, protivljenje ratu u Afganistanu i američke napore u borbi protiv terorizma. Štoviše, malo u pretežno muslimanskim zemljama kaže da SAD zauzima multilateralni pristup vanjskoj politici. Manje od četvrtine u Libanonu, Jordanu, Egiptu, Pakistanu i Turskoj kaže da SAD uzimaju u obzir interese zemalja poput njihovih prilikom donošenja vanjskopolitičkih odluka

U zapadnoj Europi, manje od polovice u Britaniji (40%), Francuskoj (32%) i Španjolskoj (19%) kažu da SAD uzimaju u obzir interese drugih zemalja prilikom donošenja vanjskopolitičkih odluka. Samo u Njemačkoj većina se osjeća drugačije. U istočnoj Europi trećina ili manje vjeruje da Amerika djeluje multilateralno.

Zanimljivo je da većina Kineza (57%) pripisuje Americi uvažavanje interesa drugih nacija, iako je prošle godine više njih (76%) imalo to stajalište. Inače, većina u Izraelu, Indiji, Japanu, Brazilu i Keniji opisuje SAD kao multilateralnu u pristupu vanjskoj politici.

Većina ili pluraliteti u gotovo svim anketiranim zemljama kažu da bi SAD i NATO trebali što prije ukloniti svoje postrojbe iz Afganistana; izuzetak su samo Španjolska, Izrael, Indija, Japan i Kenija, gdje više kaže da bi trupe trebale ostati u toj zemlji dok se situacija ne stabilizira nego što bi reklo da ih treba ukloniti. Međutim, u mnogim dijelovima svijeta snažno se podupire širi napor američke vlade u borbi protiv terorizma. Otprilike sedam u deset u Francuskoj (71%), dvije trećine u Njemačkoj, 59% u Britaniji i 58% u Španjolskoj podržavaju američke protuterorističke napore. Većina u istočnoj Europi također podržava borbu protiv terorizma koju vode SAD, kao i većina u Izraelu i Keniji.

SAD se gledaju povoljnije od Kine

Među anketiranim zemljama SAD uglavnom dobiva povoljnije ocjene od Kine: srednji postotak ocjena Kine povoljno je 52%, osam bodova niži od srednjeg postotka koji nudi pozitivnu ocjenu SAD-a

Međutim, broj ljudi koji izražavaju pozitivne stavove o Kini porastao je u brojnim zemljama, uključujući četiri anketirane zapadnoeuropske zemlje. Kineska slika poboljšala se i u Indoneziji, Japanu, Egiptu i Poljskoj. Mišljenje Kine znatno se pogoršalo u samo dvije anketirane zemlje: Keniji (15 postotnih bodova manje u odnosu na prošlu godinu) i Jordanu (9 bodova nižoj nego 2010.).

Američka slika u međuvremenu je opala u većini zemalja za koje postoje trendovi. U odnosu na prošlu godinu, povoljni pogledi na Ameriku niži su u Keniji (11 postotnih bodova), Jordanu (8 bodova), Turskoj (7 bodova), Indoneziji (5 bodova), Pakistanu (5 bodova), Meksiku (4 boda), Poljskoj (4 boda) i Britanije (4 boda). Međutim, najveći pomak prema dolje dogodio se u Kini, gdje je broj koji izražava pozitivan stav o SAD-u pao za 14 bodova - s 58% u 2010. na 44% danas.

Suprotno tome, u Japanu se mišljenje SAD-a dramatično popravilo. Prije godinu dana otprilike dvije trećine (66%) imalo je povoljan pogled na Ameriku; danas više od osam u deset (85%) pozitivno ocjenjuje SAD. Ovaj ogroman poticaj američke slike dijelom se pripisuje ulozi Amerike u pomaganju Japanu da odgovori na razorni potres i tsunami koji su u ožujku pogodili sjeveroistočnu obalu otočke države. Većina (57%) Japanaca kaže da su SAD učinili mnogo kako bi pomogli svojoj zemlji u odgovoru na ovu dvostruku katastrofu

Pogledi Obame

Procjene predsjednika Obame prate prilično usko sa ukupnom američkom ocjenom. Na Obamu se najpozitivnije gleda u zapadnoj Europi, gdje solidna većina kaže da imaju povjerenja u američkog predsjednika da učini pravu stvar kada su u pitanju svjetski poslovi. Najmanje dvije trećine u Keniji, Japanu i Litvi također izražava povjerenje u Obamu, kao i manje većine u Brazilu, Indoneziji i Poljskoj.

Kao što je slučaj sa ukupnom američkom slikom, Obama dobiva svoje najnegativnije ocjene među pretežno muslimanskim zemljama. U arapskom svijetu većini na palestinskim teritorijima (84%), Jordanu (68%), Egiptu (64%) i Libanonu (57%) nedostaje povjerenja u predsjednika. Otprilike sedam od deset u Turskoj (73%) i Pakistanu (68%) kažu isto. Indonežani su iznimka, a 62% je reklo da imaju povjerenja u Obamu da učini pravu stvar u svjetskim poslovima.

Sve u svemu, američki predsjednik i dalje ulijeva povjerenje više od bilo kojeg drugog svjetskog čelnika testiranog u istraživanju. Njemačka kancelarka Angela Merkel sljedeća je osoba s najvećim povjerenjem, barem u Europi i Izraelu. Većina zapadne Europe odobrava vođenje njemačkog čelnika u svjetskim poslovima, kao i većina u istočnoj Europi. Zapravo joj se u Rusiji i Ukrajini vjeruje više nego Obami; to je slučaj i u Izraelu.

Široko povjerenje u Obamino vodstvo ne znači da se strane javnosti nužno slažu s politikom američkog predsjednika. Primjerice, u gotovo svakoj naciji ispitane većine ili množine ne odobravaju Obamino postupanje s izraelsko-palestinskim sukobom. Mnogi također ne odobravaju Obamino postupanje s Iranom i Afganistanom, dok su reakcije na način na koji se nosio s nedavnim pozivima na političke promjene na Bliskom istoku mješovite.

Općenito, Obama dobiva najviše ocjene za rješavanje globalnih ekonomskih problema. Na primjer, većina širom zapadne Europe odobrava Obamin pristup ekonomskim pitanjima, s najvećim odobravanjem (68%) zabilježenim u Njemačkoj. Veliki broj u Keniji, Japanu, Indoneziji, Brazilu i Litvi također odobrava kako se američki predsjednik nosi s izazovima s kojima se suočava globalna ekonomija.

Reakcije na rastuću moć Kine

Širom svijeta reakcije javnosti na rastuće gospodarstvo Kine daleko su pozitivnije od mišljenja o rastućoj vojnoj moći zemlje. Pozitivne ocjene rastuće kineske ekonomije najraširenije su na Bliskom istoku, gdje se većina anketiranih arapskih zemalja, kao i Izrael, slažu da kineski gospodarski rast koristi njihovoj zemlji.

Većina u Keniji, Pakistanu, Indoneziji, Japanu, Britaniji, Brazilu i Španjolskoj također kažu da je rastuća kineska ekonomija dobra za njihovu zemlju. Unutar Azije samo Indijanci daju negativne poglede, sa samo 29% koji rastuću kinesku ekonomiju opisuju kao dobru stvar, a 40% kaže da je to loše za njihovu zemlju.

Kad je kineska sila u nastajanju uokvirena u vojnom smislu, javnost u većini anketiranih zemalja reagira manje povoljno. Većina ili pluralnosti u svim, osim u četiri anketirane nacije, kažu kako je sve veća vojna snaga Kine loša stvar za njihovu zemlju. To je posebno slučaj u Japanu, SAD-u, zapadnoj Europi i Rusiji, gdje barem sedam od deset ima negativne stavove o rastućoj vojnoj moći Kine.

Suprotno tome, otprilike sedam od deset Pakistanaca (72%) rastuću kinesku vojnu moć vidi kao dobru stvar za svoju zemlju, kao i 62% Kenijaca i Palestinaca. Indonežani se, s malom razlikom (44% do 36%), slažu s tim mišljenjem.

Ekonomska zabrinutost

Mišljenja o tome jesu li SAD ili Kina vodeća svjetska ekonomska sila i hoće li Kina zamijeniti Ameriku kao dominantnu velesilu, oblikuju se u pozadini raširene neizvjesnosti o budućnosti i nezadovoljstva ekonomskim uvjetima kod kuće. U većini anketiranih nacija ljudi kažu da je ekonomija njihove zemlje u lošem stanju i izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji se stvari odvijaju u njihovoj zemlji. Štoviše, malo tko očekuje da će se gospodarski uvjeti poboljšati u sljedećoj godini.

Frustracija je posebno intenzivna u Pakistanu, gdje otprilike devet od deset kaže da su nezadovoljni kako stvari idu u njihovoj zemlji, ali nezadovoljne su i velike većine širom svijeta. Primjerice, u Španjolskoj je nezadovoljstvo smjerom zemlje na najvišoj razini (83%) od 2003. U međuvremenu, broj Amerikanaca koji misle da njihova zemlja ide u pogrešnom smjeru u prošlosti se naduo sa 62% na 73% godina.

Samo u nekolicini zemalja više od polovice izražava zadovoljstvo smjerom svoje zemlje. Među tim iznimkama su Kina, Brazil i Indija - sve dinamične, nove gospodarske snage u usponu, regionalno i globalno. I u Egiptu postoji značajno zadovoljstvo smjerom zemlje (65%), što vjerojatno odražava obnovljeni optimizam o budućnosti zemlje, nakon demokratske pobune početkom ove godine

U mnogim su slučajevima razine ukupnog zadovoljstva povezane s procjenama gospodarstva. U SAD-u, Francuskoj, Britaniji i Španjolskoj osam do deset ili više pružaju negativnu ocjenu nacionalne ekonomije, a većina u tim zemljama rast cijena i nedostatak radnih mjesta vidi kaovrloveliki problemi.

Briga o inflaciji posebno je izražena izvan industrijaliziranog Zapada. Prevladavajuća većina u Pakistanu, Keniji, Libanonu, palestinskim teritorijima, Indiji i Indoneziji opisuje rast cijena kao glavni problem. U Španjolskoj, Britaniji i SAD-u nezaposlenost je teža nego što rastu cijene u svijesti prosječnih građana.

Kineska javnost najviše se veseli ekonomskim uvjetima, a gotovo devet u deset domaću ekonomiju opisuje kao dobru. U Njemačkoj dvije trećine ponavlja ovo mišljenje, dok manje većine u Indiji, Izraelu i Brazilu povoljno procjenjuju ekonomsku situaciju u svojoj zemlji.

Inflacija i nedostatak mogućnosti za posao također se vide kao manje hitna pitanja među kineskim i njemačkim ispitanicima. Primjerice, u Njemačkoj samo oko trećine javnosti ili povećanje cijena ili nezaposlenost opisuje kao vrlo velike probleme. U Kini 37% kaže da je nedostatak radnih mjesta glavna briga, dok je oko polovice zabrinuto zbog inflacije.

Unatoč ekonomskoj zabrinutosti, javnost u svim regijama izražava značajnu potporu rastućoj međunarodnoj trgovini i poslovnim vezama s drugim zemljama. Ne manje od dvije trećine u svakoj zemlji kaže da je povećana međunarodna trgovina vrlo ili donekle dobra za njihovu zemlju.

Također napomena:

Među onima koji ekonomsku situaciju u svojoj zemlji opisuju kao lošu, većina glavnu krivnju svodi na vladu. Zapadni Europljani u većoj mjeri od ostalih krive banke i druge financijske institucije zbog ekonomskih problema kod kuće, pri čemu čak 75% onih koji kažu da je ekonomija loša u Britaniji i Španjolskoj zauzima to stajalište.
Ljudi širom svijeta teže kriviti strane sile, a ne same ljude za nezaposlenost u svojoj zemlji. U zapadnoj Europi i SAD-u otprilike sedam u deset ili više nezaposlenost pripisuju snagama izvan kontrole pojedinaca.
Ujedinjene nacije općenito dobivaju pozitivne ocjene među 23 anketirane nacije. Međutim, mišljenje međunarodnog tijela negativno je u Izraelu (69%), palestinskim teritorijima (67%), Jordanu (64%) i Turskoj (61%).
U većini muslimanskih zemalja postoji široko protivljenje Iranu koji nabavlja nuklearno oružje. Samo u Pakistanu većina (61%) podržava iranske nuklearne ambicije, iako značajan broj Palestinaca (38%) i Libanonaca (34%) podupire iransko stjecanje nuklearnog arsenala.