Karteli za kriminal i droge najviše zabrinjavaju u Meksiku
Izvještaj o anketi
Kako broj žrtava nastavlja rasti u meksičkom ratu protiv droga, koji je danas odnio više od 35 000 života otkako je predsjednik Felipe Calderón stupio na dužnost u prosincu 2006., manje od polovice (45%) Meksikanaca kaže da njihova vlada napreduje u svojoj kampanji protiv narko kartela; 29% kaže da vlada gubi tlo pod nogama, a 25% kaže da su stvari otprilike iste kao i u prošlosti.
Ipak, ogromna većina (83%) nastavlja podržavati upotrebu meksičke vojske u borbi protiv krijumčara droge, gotovo nepromijenjene posljednjih godina. Štoviše, mnogi pozdravljaju pomoć SAD-a u obuci meksičke policije i vojnog osoblja (74%) i pružanju novca i oružja meksičkoj policiji i vojnim snagama (64%).
I dok se Meksikanci široko protive raspoređivanju američkih trupa za borbu protiv krijumčara droge u Meksiku (38% podržava i 57% protivi se), sada više podržava ovu strategiju nego što je to bilo 2010. godine, kada je samo oko četvrtina (26%) favoriziralo raspoređivanje Američke trupe u svojoj zemlji i dvije trećine tome se protivilo.
Istraživanje Meksika, provedeno od strane Projekta globalnih stavova Pew Research Center-a između 22. ožujka i 7. travnja, također utvrđuje da se ilegalne droge i nasilje povezano s kartelima svrstavaju među glavne nacionalne probleme s kojima se susreće Meksiko; 71% kaže da su ilegalne droge avrloveliki problem u svojoj zemlji, a čak i više (77%) nasilje povezano s narkokartelima vidi kao glavni izazov.
Zabrinutost zbog ilegalnih droga i nasilja vezanog uz kartele posebno je raširena na sjeveru, gdje su meksički karteli bili posebno aktivni. Gotovo devet od deset (87%) na sjeveru Meksika kaže kako su ilegalne droge vrlo velik problem u njihovoj zemlji, u usporedbi s 69% na jugu i širem području Meksika te 63% u središnjem Meksiku. Slično tome, 94% na sjeveru vidi nasilje povezano s narkokartelima kao vrlo velik problem; Tu zabrinutost dijeli 75% u Mexico Cityju, 73% na jugu i 69% u središnjem Meksiku.
Na pitanje tko je najviše kriv za nasilje nad drogama u njihovoj zemlji, sada više kažu kako su za to krivi i Meksiko i SAD, nego što je to učinio u nedavnim istraživanjima. Otprilike šest u deset (61%) Meksikanaca krivi obje nacije; 51% držalo se ovog stava u 2009. i 2010. Trenutno, 18% kaže da su uglavnom krivi SAD, a otprilike isti postotak (16%) Meksiko; prije godinu dana, gotovo dvostruko više ljudi reklo je da su najviše krivi SAD od imena Meksiko (27% naspram 14%).
Američka slika pozitivna
Slika SAD-a donekle se obnovila od donošenja kontroverznog zakona o imigraciji u Arizoni u travnju 2010., ali i dalje je daleko negativnija nego što je bila prije donošenja zakona. Trenutno tanka većina (52%) Meksikanaca ima povoljan pogled na SAD, dok 41% izražava negativno mišljenje.
Prije godinu dana 56% je imalo povoljan pogled na SAD, ali oni s kojima je obavljen razgovor prije nego što je guverner Jan Brewer 23. travnja 2010. potpisao mjeru u Arizoni, ponudili su daleko pozitivnija mišljenja od onih s kojima su obavljeni razgovori nakon donošenja zakona; 62% intervjuiranih od 14. do 20. travnja 2010. ocijenilo je SAD povoljno, u usporedbi sa samo 44% intervjuiranih od 1. do 6. svibnja 2010. U 2009. gotovo sedam od deset Meksikanaca (69%) izrazilo je pozitivan stav prema sad
Manje vidi bolji život u SAD-u
Meksikanci rjeđe nego prije dvije godine kažu da ljudi iz njihove zemlje koji se presele u SAD imaju bolji život od onih koji ostaju u Meksiku. Manje od polovice (44%) sada kaže da je to slučaj; 22% kaže da je život u SAD-u lošiji, a 29% da nije ni bolji ni lošiji. 2009. godine gotovo šest u deset (57%) reklo je da su ljudi koji su se doselili u SAD iz Meksika uživali bolji život u zemlji domaćinu, dok 14% vjeruje da je život bio gori za one koji su se preselili u SAD, a 22% je to reklo nije bilo ni bolje ni gore.
Kao što je bio slučaj 2009. godine, većina Meksikanaca (61%) kaže da se ne bi preselili u SAD ako bi za to imali sredstva i priliku. Među značajnom manjinom (38%) koja bi se preselila u SAD da može, 53% (ili, 20% ukupne populacije) kaže da bi to bilo sklono neovlašteno.(Za detaljniju analizu meksičkih obrazaca useljavanja, pogledajte 'Meksičko-američki procvat: rođenja pretiču imigraciju', Pew Hispanic Center, objavljeno 14. srpnja 2011.)
Mlađi ispitanici vjerojatnije od starijih kažu da bi se preselili u SAD Nešto više od polovice (52%) mlađih od 30 godina kaže da bi se preselili kad bi za to imali mogućnosti i mogućnosti, uključujući 28% koji kažu bili bi skloni raditi i živjeti u SAD-u neovlašteno. Suprotno tome, samo 36% te dobi od 30 do 49 godina i 27% od te 50 i više godina kaže da bi se preselilo u SAD (20%, odnosno 11%, kaže da bi to učinilo neovlašteno).
Najnezadovoljniji državom
Nakon smanjenja 2009. godine, tijekom globalne recesije, meksičko se gospodarstvo impresivno oporavilo 2010. godine - rastući najbržom brzinom u deset godina. Ipak, velika većina Meksikanaca i dalje je nezadovoljna ekonomskim uvjetima i općenitim usmjerenjem svoje države. Otprilike tri četvrtine (76%) kaže da su nezadovoljni kako stvari idu u njihovoj zemlji, malo se promijenilo u odnosu na procjene iz 2009. i 2010. Nezadovoljstvo smjerom zemlje uobičajeno je u različitim regijama Meksika, a smanjuje prihode i obrazovanje razinama.
Nezadovoljstvo trenutnim ekonomskim uvjetima na sličan je način rasprostranjeno, jer oko dvije trećine (68%) ekonomiju opisuje kao siromašnu, malo sa 75% u 2010. godini; samo 30% kaže da je ekonomska situacija u Meksiku dobra.
Gledajući naprijed, Meksikanci nisu ništa optimističniji nego što su bili prije godinu dana glede ekonomskih izgleda svoje zemlje. Otprilike polovica (48%) vjeruje da će se gospodarstvo poboljšati tijekom sljedećih 12 mjeseci, dok 29% misli da će ostati isto, a 22% da će se pogoršati, gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2010. U 2009., međutim, kao učinci globalne recesija i posrnulo američko gospodarstvo počinju se osjećati, Meksikanci su zapravo bili optimističniji, sa 61% koji su rekli da će se gospodarski uvjeti poboljšati u narednoj godini.
Kriminal i nasilje vezano uz droge najviše zabrinjavaju
Kao što je ranije napomenuto, Meksikanci među izazovima s kojima se suočavaju najčešće kriminal (80%) i nasilje povezano s kartelom (77%) nazivaju vrlo velikim problemima. Otprilike sedam od deset (71%) ilegalne droge vidi u istom svjetlu. Većina (69%) također opisuje ekonomske probleme kao glavni izazov. Zapravo, na specifična pitanja o rastu cijena i nedostatku mogućnosti za posao, većina (74%, odnosno 70%) kaže da su to danas vrlo veliki problemi u Meksiku. Nešto manji broj svrstava korupciju (65%) i terorizam (62%) u ovu kategoriju, dok manje od šest u deset (56%) zagađenje karakterizira kao vrlo velik problem. Samo polovica kaže da su glavni problemi ljudi koji odlaze iz zemlje zbog posla negdje drugdje.
Iako su stopa kriminala i nasilja u vezi s kartelom glavni izazovi među svim Meksikancima, oni s nižim primanjima posebno su zabrinuti zbog terorizma, a više od sedam u deset (73%) među ovom skupinom terorizam opisuje kao vrlo velik problem.1Tek 54% Meksikanaca sa srednjim i 49% s višim prihodima terorizam vidi u istom svjetlu.
Unatoč tome što gospodarstvo nije na vrhu liste javnih izazova, kad ih odvojeno pitaju o rastu cijena i nedostatku mogućnosti za posao, jake većine (74%, odnosno 70%) kažu da su to danas vrlo veliki problemi u Meksiku.
Nije iznenađujuće, s obzirom na visoku zabrinutost zbog kriminala i nasilja povezanog s kartelom, Meksikanci s razlikom od 58% do 26% kažu kako je važnije da vlada pokušava održavati zakon i red nego štititi osobne slobode ljudi. Otprilike jedan od sedam (15%) dobrovoljno se javi da bi vlada trebala dati jednaku težinu obojici. U usporedbi s prije dvije godine, broj Meksikanaca koji smatraju da bi osobne slobode trebale imati primat nad zakonom i redom povećao se za osam postotnih bodova, porasvši sa 18% u proljeće 2009. godine.
Pristalice PAN-a predsjednika Calderóna sklonije su inzistiranju da zakon i red trebaju biti glavni prioritet vlade. Otprilike sedam od deset (71%) pristaša PAN-a kaže da je vlastima važnije održavati zakon i red nego štititi osobne slobode; samo se 52% onih koji podupiru oporbeni PRI slaže s tim mišljenjem.
Pogledi Calderóna i nacionalne vlade
Unatoč silnoj zabrinutosti zbog kriminala i nasilja povezanog s drogama i negativnim procjenama gospodarstva i ukupnog smjera zemlje, većina Meksikanaca i dalje govori da predsjednik Calderón i nacionalna vlada pozitivno utječu na zemlju. Gotovo šest u deset (57%) kaže da je utjecaj predsjednika dobar, dok ih 39% opisuje kao loš; 54% daje nacionalnoj vladi pozitivnu ocjenu, dok 41% kaže da vlada ima negativan utjecaj.
U usporedbi s prije dvije godine, stavovi o Calderónu i vladi postaju sve negativniji. U 2009. tri četvrtine reklo je da Calderón ima pozitivan utjecaj, a 72% isto o nacionalnoj vladi; samo 22%, odnosno 26% dalo je predsjedniku, odnosno vladi negativnu ocjenu.
Stavovi nacionalne vlade vezani su, barem djelomično, za mišljenja o vladinom postupanju s trgovcima drogom; solidna većina (63%) onih koji kažu da meksička vlada napreduje protiv krijumčara droge opisuje utjecaj nacionalne vlade kao dobar, u usporedbi s 47% onih koji kažu da vlada gubi tlo pod nogama i 46% onih koji kažu da se radi o stvarima isti kao što su bili u prošlosti.
Vojska i mediji dobivaju pozitivne ocjene
Većina Meksikanaca kaže da vojska i mediji imaju vrlo ili donekle dobar utjecaj na to kako se stvari odvijaju u Meksiku (62%, odnosno 60%). Suprotno tome, samo otprilike tri od deset kaže da je sudski sustav (32% ) i policija (30%) imaju pozitivan utjecaj.
Iako je vojska i dalje popularna, postotak koji kaže da ima dobar utjecaj smanjio se dvoznamenkasto, sa 77% u 2009. Ocjene za medije također su pale u posljednje dvije godine, iako ne tako dramatično; 68% je reklo da mediji imaju dobar utjecaj na to kako su se stvari odvijale u Meksiku 2009. Godine 2002., kada je pitanje postavljeno prvi put, 84% Meksikanaca ocijenilo je utjecaj medija pozitivnim.
Ocjena političkih vođa
Tanka većina (55%) Meksikanaca ima pozitivno mišljenje o predsjedniku Felipeu Calderónu, dok 42% izražava nepovoljno mišljenje; 2009. oko dvije trećine (68%) imalo je pozitivno mišljenje o predsjedniku. Gustavo Madero Muñoz, predsjednik stranke Calderón PAN, dobiva negativne ocjene, gotovo četiri u deset (39%) izražava nepovoljno mišljenje, 18% daje pozitivno mišljenje, a 43% ispitanika ne nudi mišljenje o aktualni predsjednik stranke PAN.
Enriquea Peña Nietoa, trenutnog guvernera države Meksiko i potencijalnog predsjedničkog kandidata za PRI, gleda oko šest od deset (61%) Meksikanaca, dok samo 31% izražava nepovoljan stav o njemu. Većina svih demografskih skupina daje pozitivno mišljenje, s posebno visokom ocjenom među onima koji se identificiraju s PRI (80% povoljno). Beatriz Paredes Rangel, bivša predsjednica PRI-a, dobiva više mješovitih ocjena; 43% Meksikanaca izražava povoljno mišljenje o njoj, a 38% daje nepovoljan stav.
Marcelo Ebrard, trenutni gradonačelnik Mexico Cityja i član Stranke demokratske revolucije (PRD), 35% Meksikanaca gleda blagonaklono, dok gotovo polovica (46%) ima nepovoljan pogled na njega. Stanovnici Mexico Cityja najtoplije gledaju na Ebrarda; 56% ima povoljan pogled, u usporedbi s otprilike tri deset u sjevernom (32%) i središnjem (31%) Meksiku i 26% na jugu.
Kolega iz PRD-a Andrés Manuel López Obrador ima najviše nepovoljne ocjene testiranih političara, a više od šest u deset (62%) izrazilo je nepovoljno mišljenje o drugom mjestu predsjedničkih izbora 2006., a jedna trećina izrazila pozitivno mišljenje. Stavovi Isusa Ortege Martineza, predsjednika PRD-a, također su negativni, u ravnoteži (22% povoljno naspram 45% nepovoljno); jedna trećina Meksikanaca ne nudi mišljenje. Povoljne ocjene Martineza pale su za 15 postotnih bodova od 2009. godine, kada su gotovo četiri u deset (37%) Meksikanci pružili povoljan pogled na čelnika PRD-a.
