3. 'Siromašni uređaji' više osjećaju stres informacija nego 'bogati uređaji'
Oni koji imaju više putova za pristup digitalnim informacijama izražavaju manje zabrinutosti zbog preopterećenja informacijama. Istraživanjem su izmjerena tri ključna tehnološka 'putova pristupa' informacijama:
- 70% odraslih osoba u SAD-u ima pretplate na kućni širokopojasni pristup.
- 72% ima pametne telefone.
- 48% ima tablet računala.
Sveukupno, 39% odraslih ima sva tri pristupna puta; 28% ih ima dvije od tri; 17% ima jedno od troje; a 16% ih nema.
Ključno je otkriće da, možda suprotno uvriježenom mišljenju, upravo oni koji imaju više načina za pristup internetu izvještavaju da su manje preopterećeni količinom mogućih informacija u suvremenom tehnološkom svijetu. Sveukupno, 84% onih koji imaju sva tri pristupna puta kažu da vole imati toliko informacija na raspolaganju, u usporedbi s 55% onih koji nemaju nijedan od tri pristupna puta.
Istodobno, oni s manje uređaja imaju veću vjerojatnost od drugih da kažu da im informacije čine život složenijim. Oni sanijednaod tri pristupna puta znatno su vjerojatnije da će oni od relativnog obilja pristupa osjetiti preopterećenost informacijama - za razliku od 37% do 14%. Istraživanje nije utvrdilo zašto bi to moglo biti tako, ali jedno od mogućih objašnjenja je da ljudi koji se ne osjećaju ugodno s tehnologijom i nemaju puno tehnoloških mogućnosti, također znaju da postoji moderni svijet digitalnih informacija dostupan onima koji poznaju digitalne alate. Mogli bi sumnjati da bi s njihove strane trebalo više napora da dobiju potrebne informacije nego ljudima koji imaju puno digitalnog pristupa.
Slično tome, kada ih se pita da li im informacije pojednostavljuju život ili ih čine složenijima, polovica onih koji nemaju niti jedan od tri alata za pristup (52%) kaže da im informacije pomažu u pojednostavljivanju života. Za one koji imaju ili dva ili tri alata za pristup, više od sedam u deset kaže da im informacije pomažu pojednostavniti život.
Oni s manje internetskih pristupnih putova također će vjerojatnije prijaviti probleme u vezi s upravljanjem protokom informacija u svom životu. Među Amerikancima koji nemaju putove digitalnog pristupa, 47% kaže da se osjećaju stresno zbog informacija koje moraju slijediti. A polovica (50%) kaže da ponekad ima poteškoća u pronalaženju potrebnih informacija. Oni koji nemaju uređaje za pristup internetu mnogo su manje sigurni u svoje sposobnosti da koriste uređaje povezane s Internetom kako bi išli u korak sa zahtjevima za informacijama od onih s jednim ili više uređaja.
A i druga strana je istinita: oni koji imaju više naprava traže više vrsta informacija
Osim pitanja o preopterećenosti informacijama i stresovima koji bi s tim mogli biti povezani, istraživanje je istraživalo i informacijske potrebe i čežnje Amerikanaca. Pitali smo ljude jesu li u prethodnih 30 dana tražili informacije o osam različitih tema. Imajte na umu da je pitanje postavljeno o pretraživanju informacija i da upit nije upućeno u smislu alata koje bi ljudi mogli koristiti za prikupljanje podataka, poput interneta, tiskanih medija, drugih ljudi ili knjižnica.
Neki od nalaza: 67% odraslih izjavilo je u proteklih mjesec dana da je dobilo informacije o tome što se događa u njihovim zajednicama; 41% je dobilo neku vrstu zdravstvenih informacija; 38% je dobilo materijal o školama ili obrazovanju; a 28% je dobilo informacije koje se odnose na njihov posao. Obližnji grafikon obuhvaća svih osam ispitanika.
Razlike u učestalosti pretraživanja informacija izrazite su kada se uspoređuju one s „obiljem pristupa“ (tj. Svaki od tri puta) s onima s „nedostatkom pristupa“ (oni koji nemaju nijedan pristupni alat). U većini slučajeva osobe s obiljem pristupa bile su znatno vjerojatnije da su izvršile svako od tih pretraživanja od onih s nedostatkom pristupa. Primjerice, 76% osoba sa sva tri pristupna puta tražilo je vijesti i informacije iz zajednice u proteklih mjesec dana, u usporedbi s 48% onih bez ijednog od njih. Tri puta je vjerojatnije da će oni koji imaju obilje pristupa tražiti informacije o školama ili obrazovanju kao oni bez ikakvih pristupnih putova, a četiri puta je veća vjerojatnost da su tražili informacije o prometu, putu na posao i osobnim financijama.
Ovdje nismo u mogućnosti utvrditi uzročnost - to jest, čini li dostupnost više pristupnih putova ljudima traženje dodatnih informacija iliobratno. Neki ljudi mogu kupiti više tehnoloških naprava jer imaju visoku razinu potražnje za informacijama ili žele puno informacija - i, prema tome, pokazuju veću učestalost pretraživanja informacija. Istodobno, dostupnost tehnoloških naprava također može ljude privući ka zadovoljavanju njihove potrebe za informacijama pomoću tih resursa. Veličina razlika je takva da je vjerojatno da se događa i jedno i drugo, tj. Oni s visokim zahtjevima za informacijama kupuju više uređajaidostupnost informacijskih alata i informacijskih institucija potiče učestalost pretraživanja informacija. U svakom slučaju, ove su asocijacije značajne kad druge socijalno-ekonomske i demografske čimbenike održavaju konstantnima.1